Marin Getaldić

Naša udruga nosi ime jednog od najvećih hrvatskih znanstvenika, Marina Getaldića.  Rođen u Dubrovniku 1568. godine,  Getaldiću je najveća strast, baš kao i članovima udruge, bila matematika. Getaldić se stoga uskoro pojavljuje kao pionir algebrizacije geometrije. Njegove priloge geometriji citirali su svjetski priznati Christian Huygens i Edmond Halley. Interesi su ga doveli na put pun inovacija. Intenzivno se bavio građenjem različitih fizičkih instrumenata, kao što je, primjerice, refraktorski teleskop. Konstruirao je parabolično ogledalo promjera 2/3 m, koje se danas čuva u Pomorskom muzeju u Londonu. Baš kao što su Getaldićeve inovacije bile ono što ga je dovelo na glas uglednog znanstvenika, udruga Mladi nadareni matematičari nastoji primijeniti nove ideje u radu i pristupu nadarenim pojedincima te pokazati svjetskoj zajednici da u Hrvatskoj žive mladi učenici spremni na ravnopravno natjecanje sa svojim svjetskim kolegama. Tijekom boravka u Padovi Getaldić se upoznao s Galileom Galilejom, te se s njime nastavio redovno dopisivati. Svoje najpoznatije radove, „Neki stavovi o paraboli“ i „Unaprijeđeni Arhimed“, objavio je 1602. godine. U djelu o Arhimedu dao je egzaktne mjere mase nekih tekućina i krutih tvari. Utjecaj i znanja širio je u velikom dijelu tadašnjih stručnih krugova. Bio je prijatelj i s francuskim matematičarom F. Viéteom koji mu je dao da neka njegova djela pripremi za tisak te time iskazao divljenje Getaldićevu talentu. Činjenica kako mu je ponuđeno mjesto profesora matematike na Sveučilištu u Louvainu u Belgiji, tada jednom od najcjenjenijih sveučilišta Europe, pokazuje njegovu znanstvenu reputaciju. U Rimu je, pak, bio predložen za člana ugledne akademije Lincei, no nije mogao biti i izabran, jer se nije znalo gdje se nalazi. Prateći put kolaboracije bez obzira na fizičke granice, mladi nadareni matematičari razvijaju svoja znanja u kontaktu s međunarodnom matematičkom zajednicom. Na taj način ostaju ukorak s recentnim zbivanjima na ovom području.
O Getaldićevom nasljeđu govore pisma talijanskog znanstvenika Buratinija, prema kojima je Dubrovnik imao teleskop prije nego ga je Newton otkrio. Vrlo je vjerojatno, konstruirao ga je Marin Getaldić. Poput Getaldića, i članovi udruge, osim što rade na popularizaciji znanosti, iza sebe žele ostaviti naslijeđe koje će oblikovati rast i razvoj na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini te dati svoj doprinos izgradnji društva znanja.

Leave a Reply

Your email address will not be published.